Stručni suradnici – tko je tko?

Objavljeno: 31.03.2016

 

 

 

 

 

 

U školi, bolnici, centru, domu i raznim drugim mjestima susrećeš se s puno ljudi kojima uz ime stoje riječi poput psiholog, pedagog, psihijatar. Pitaš se tko su ti ljudi?Oni su stručnjaci u području humanizma, tj. završili su fakultet kako bi se bavili ljudima. Svi oni mogu biti i muškarci i žene pa su tako u tekstu neki opisani u ženskom, a neki u muškom rodu.

SOCIJALNA RADNICA

Na socijalnu radnicu si mogao/la naići ako si ikada bio/la u dječjem domu, ustanovi za socijalnu zaštitu ili u centru za socijalnu skrb. Jedna hrvatska ustanova u kojoj djeluje je Centar za socijalnu skrb (CZSS).

Ona se bavi socijalnim problemima koje ljudi imaju. To se odnosi na stanovanje, prehranu i način života. Često se u svom radu susreće i s ljudima koji imaju obiteljske, novčane ili zakonske probleme, kao i probleme s drogom, alkoholom ili kriminalom. Također pomaže djeci koja su u udomiteljskoj ili posvojiteljskoj obitelji. Ona ne radi uvijek u uredu, već često izlazi na teren kako bi provjerila stanje nekog djeteta, odrasle osobe ili obitelji. To radi u slučaju kada netko podnese obavijest o sumnji na zlostavljanje/zanemarivanje Centru za socijalnu skrb.

Socijalna radnica može biti i dio osoblja škole ili bolnice. Ona radi sa svim uzrastima, od djece do umirovljenika. Završila je studij Socijalnog rada koji je pri Pravnom fakultetu. U usporedbi s drugim stručnim suradnicima, najviše zna o zakonima i ljudskih pravima. Dio njenog posla je i skupljanje dokumenata koji su njenim klijentima važni te upoznavanje tih klijenata s njihovim pravima. Često surađuje s pravnicima, psiholozima i socijalnim pedagozima.

PEDAGOG

Na pedagoga ćeš najvjerojatnije naići u školi. On je tamo ponekad i jedini stručni suradnik. Njegov rad se često preklapa s radom učitelja i ravnatelja. Ipak, on na odgoj i obrazovanje gleda iz jednog drugog kuta. On je znanstvenik koji ih proučava.

Pedagog radi s djecom i roditeljima pri školi. Iako ga ne vidiš često koliko učitelja, možeš mu se obratiti ako te u školi nešto muči, pogotovo ako je vezano za učenje ili za osoblje u školi. Pedagogu se mogu obratiti i tvoji roditelji ako imaju pitanja o tvom odgoju, ako ih zanima kako se obrazuješ, što sve tvoja škola nudi ili ako imaju pitanja o učiteljima i tvom odnosu s njima.

On planira što će se sve raditi u školi. Zna što je sve važno i kada se to treba naučiti u školi.
Na početku godine napravi plan u kojem razradi što će te tvoji učitelji pokušati naučiti. Na kraju godine istraži koliko je bilo uspjeha, koliko neuspjeha te gdje ima mjesta za promjene.
Na svemu tome radi zajedno sa učiteljima i ravnateljem. On pomaže i učitelju u radu, te provjerava kako radi. Pomaže mu i u novim načinima podučavanja.

Pedagog također promatra rad djece. Bavi se i upisima djece u školu te daje informacije o programima srednjih škola (pedagozi osnovnih škola), odnosno programima fakulteta (pedagozi u srednjim školama).

Ponekad pomaže psihologu i defektologu u radu s djecom koja imaju poteškoće ili s darovitom djecom, a završio je studij pedagogije na Filozofskom fakultetu.

Osim u školi, na pedagoga možeš naići i u vrtićima,  domovima za djecu ili učeničkim domovima gdje se brinu o odgoju djece.

PSIHOLOGINJA

Kada imaš slomljenu ruku ili jaku prehladu, odeš kod liječnika kako bi ti pomogao. No, ljudi ponekad imaju bolove koji nisu jasno vidljivi, koji nisu na tijelu, već u umu čovjeka. To se zovu psihičke smetnje i svi ih ponekad imamo. U tim slučajevima, najčešće posjetimo psihologinju.

Ona je stručnjak u proučavanju načina na koji se ponašamo, mislimo i osjećamo. Tebi može pomoći u brizi oko problema, u nošenju s teškim situacijama i razumijevanju vlastitih i tuđih osjećaja, poput sramežljivosti, zabrinutosti, tuge, usamljenosti, ljutnje…

Neke teške situacije u kojima se djeca često nalaze su razvod roditelja, zlostavljanje, zanemarivanje, nesreće, smrt u obitelji i obiteljski problemi. Također, psihologinja ti može pomoći graditi odnos s roditeljima, vršnjacima, braćom i sestrama, kao i pomoći u snalaženju u školi.

Psihologinja se također bavi djecom i odraslima koji imaju teže psihičke smetnje, tj. psihičke poremećaje, i završila je petogodišnji studij psihologije. Ona koju ćeš najčešće sresti u bolnici ili savjetovalištu se obično i dodatno educirala i dobila naziv kliničke psihologinje. Na psihologinju možeš naići na različitim mjestima, budući da se poslovi među psiholozima dosta razlikuju.

U bolnici, savjetovalištu ili poliklinici će ona, uz psihijatricu, biti ta koja će primijetiti, proučavati i liječiti nečiji problem. Važno je da ona ne liječi lijekovima, već razgovorom. Osim s osobom kojoj je teško, radi i s njenom obitelji ako je to potrebno.

Većina škola ima psihologinju koja se ondje bavi obogaćivanjem plana i vještina nastavnika, učenicima kojima je teško učiti, koji imaju probleme s osjećajima ili ponašanjem te s darovitim učenicima. Sve to radi u suradnji s drugim stručnim suradnicima i roditeljima djece. Također, provodi radionice za učenike, ali i za nastavnike.

Psihologinja može raditi i u tvrtki tvojih roditelja. Tamo radi na olakšavanju rada, te poboljšanju rezultata te tvrtke.

EDUKACIJSKI REHABILITATOR

Edukacijski rehabilitator sudjeluje u otkrivanju i poučavanju osoba koje imaju teškoće s komunikacijom i učenjem, tjelesne, kronične ili intelektualne teškoće. Najvažnije, edukacijski rehabilitatori te ljude osposobljuju za život raznim tretmanima.

Njihovi se poslovi razlikuju ovisno o težini teškoće, a neki se bave samo određenom skupinom. Primjerice, samo s ljudima oštećena vida ili ljudima s intelektualnim teškoćama.

On najčešće radi u specijaliziranom centru ili odjelu bolnice pa ga primjerice možeš susresti u specijalnoj bolnici Goljak koja se bavi djecom koja od rođenja imaju povrede živčanog sustava koje im smetaju u tjelesnim pokretima ili/i u razvoju.

Sresti ga možeš i u nekim vrtićima i školama. Tamo radi s učenicima koje se često naziva „djeca s teškoćama u razvoju“, no to su samo djeca koja se razlikuju po tome što im ponekad treba pomoć oko obavljanja nekih školskih zadataka jer im tijelo radi na nešto drukčiji način. Primjerice, imaju oštećene živce i mišiće. Jedna od zagrebačkih škola u kojoj edukacijski rehabilitator radi je Osnovna škola Silvija Strahimira Kranjčevića.

Edukacijski rehabilitator radi i u centrima za socijalni rad, a može imati i vlastitu, tj. privatnu praksu. On postaje edukacijski rehabilitator jednom kada završi petogodišnji fakultet. Najčešće je strpljiva osoba koja razumije potrebe osoba s oštećenjima.

PSIHIJATRICA

Sjećaš se kako se psiholog bavi ljudima s teškim psihičkim smetnjama? U tome mu uvelike pomaže psihijatrica, no ona na te smetnje gleda na drugi način, ljude prvenstveno liječi lijekovima. Kako je ona zapravo liječnica, provjerava i njihovo cjelokupno tjelesno stanje.

Ljudi se često srame reći da su posjetili psihijatricu, vjerojatno zbog toga što su psihički oboljele osobe potpuno krivo prikazane u filmovima i knjigama. Danas, kada se zna bolje, smatra se da su psihičke bolesti kao i sve druge tjelesne. Nitko se ne bi trebao sramiti ako ima neku psihičku smetnju.

S obzirom na to da je o umu učila na medicinskom fakultetu, gdje je nakon završenog studija medicine učila još neko vrijeme kako bi se dodatno educirala, tj. specijalizirala, psihijatrica je usredotočena na kemiju i biologiju ljudske psihe, za razliku od psihologinje koja se više bavi ponašanjem, mišljenjem i emocijama. Zajedno se nadopunjuju i vrlo često surađuju.

Psihijatrica radi u bolnici, poliklinici ili u vlastitoj praksi. Jedna psihijatrijska bolnica je sv. Ivan u Zagrebu. U Hrvatskoj postoji i dječja psihijatrijska bolnica, a to je ona u Kukuljevićevoj ulici u Zagrebu.

SOCIJALNI PEDAGOG

Socijalni pedagog se bavi odraslima ili djecom koja imaju poteškoće s ponašanjem. To znači da svojim djelima ometaju okolinu, ali i sebe. Često je riječ o osobama koje imaju problem sa zakonom. Primjerice, odrasla osoba koja krade auta ili dijete koje je nasilno prema drugoj djeci.

On takvim ljudima pomaže da vode što uspješniji život i uključe se u društvo. Ako radi s djecom i mladima, bavi se njihovim odgojem i preodgojem.

Također, surađuje s roditeljima, učiteljima ili drugim odgajateljima. Na socijalnog pedagoga možeš naići u dječjem domu, odgojnom domu, centru za socijalni rad ili u kaznenoj ustanovi. On ponekad radi i u školi. Jedna takva škola je Osnovna škola Antuna Gustava Matoša u Zagrebu. Također, rade na sudovima i u centrima za psihičko zdravlje.

On je završio Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, kao i edukacijski rehabilitator, no smjer socijalne pedagogije.

Različiti stručni suradnici imaju različite metode za rad, ali svrha im je jednaka – poboljšanje života djece i mladih kojima treba podrška i pomoć u prevladavanju različitih teškoća. Na Hrabrom telefonu volontiraju studenti svih ovih pomagačkih zanimanja i trude se na što bolji način biti podrška djeci i mladima koji se javljaju. Kada sljedeći put nazoveš Hrabri telefon, pitaj što je savjetovatelj po struci i saznaj još detaljnije čime se bavi u svom zanimanju!

Hrabri telefon je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge