Projekti

PRILAGOĐAVANJE HRVATSKOG PRAVOSUDNOG SUSTAVA DJECI

Projekt se provodi uz podršku Nizozemske ambasade, s ciljem uspostavljanja mehanizama pružanja pomoći i podrške djeci koja se susreću s pravosudnim sustavom. Projektom se planiraju educirati obiteljski suci za problematiku utjecaja razvoda na dijete, kao i dobiti iskustva kako se pravosudni sustavi približavaju djeci u drugim zemljama Europe, točnije u Nizozemskoj. Također, projektom se planira educirati i tim Hrabrog telefona za pravosudne postupke s kojima se dijete susreće te volontere Hrabrog telefona u pružanju telefonske savjetodavne pomoći i podrške djeci u pravosudnom postupku. Udruga za podršku žrtvama i svjedocima razmijenit će svoje stečeno iskustvo s volonterima Hrabrog telefona.

Partneri Hrabrog telefona u provedbi projekta jesu Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež te Udruga za podršku žrtvama i svjedocima.

Donator:

Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj

 

 

 

Partneri:

Udruga za podršku žrtvama i svjedocima

 

 

 

Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež

 

 

 

 

 

 

 

Krećemo s provedbom projekta koji će doprinijeti pravosuđu prilagođenom djeci u Hrvatskoj!!

Pravosudni sustav koji jamči poštivanje prava djeteta, uzimajući u obzir razinu zrelosti i mogućnosti djetetova razumijevanja te okolnosti slučaja, nužan je za djecu koja dolaze u doticaj s pravosudnim sustavom. Djeca se s pravosuđem upoznaju zbog slučajeva nasilja, razvoda roditelja, posvojenja, migracija i sl. Pravosudni sustav je nužan, no nije baš uvijek prilagođen djeci.

Hrabri telefon krenuo je s provedbom projekta uz podršku Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj s ciljem uspostavljanja mehanizama pružanja pomoći i podrške djeci koja se susreću s pravosudnim sustavom.

Projektom će obiteljski suci Općinskih i Županijskih sudova u Zagrebu, Karlovcu, Sisku, Varaždinu, Koprivnici i Bjelovaru dobiti znanja kako se pravosudni sustavi približavaju djeci u drugim europskim zemljama, s naglaskom na pravosudni sustav Nizozemske. Osim toga dobiti će znanja o potrebama djece koja sudjeluju u sudskim postupcima, osobito u postupcima razvoda braka roditelja.

Projektom će se educirati volonteri i stručni tim Hrabrog telefona o pravosudnim postupcima u kojima sudjeluju djeca, kao i postupcima koji na njih utječu te o pružanju telefonske savjetodavne pomoći i podrške djeci u koja čine dio pravosudnog sustava.

Tijekom provedbe projekta, obiteljski suci, stručnjaci i volonteri Hrabrog telefona imati će prilike dobiti nova znanja i razmijeniti iskustva sa stručnjakom iz Nizozemske na području zaštite prava djece u sudskim postupcima.

Hrabri telefon projekt provodi u suradnji s Udrugom sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež te Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima.

Što je pravosuđe prilagođeno djeci?

Hrabri telefon pokrenuo je projekt prilagođavanja hrvatskog pravosudnog sustava djeci. Cilj projekta je ojačati sustav pravosuđa za djecu u skladu s međunarodnim standardima te uspostaviti mehanizme pružanja pomoći i podrške djeci koja se susreću s pravosudnim sustavom.

Djeca i mladi se s pravosudnim sustavom susreću kao žrtve, počinitelji ili kao svjedoci određenog prekršajnog ili kaznenog djela. Bez obzira na razlog dolaska u doticaj s pravosudnim sustavom, mora se imati na umu tjelesna i duhovna nezrelost djece zbog čega su im potrebni posebna zaštita i skrb u svim segmentima života pa tako i u situacijama kada čine dio pravosudnog sustava.

Pravosuđe prilagođeno djeci podrazumijeva pravosudni sustav koji jamči poštovanje i učinkovitu primjenu svih prava djeteta na najvišoj mogućoj razini. Pri tome se na umu moraju imati temeljni principi (sudjelovanje, najbolji interesi djeteta, dostojanstvo, zaštita od diskriminacije i vladavina prava), kao i razina zrelosti i razumijevanja djeteta i okolnosti slučaja. Pravosuđe prilagođeno djeci omogućava djeci dostupnost, prilagođenost dobi, brzo djelovanje i temeljitost postupka, prilagođenost i fokusiranost na potrebe i prava djeteta i njihovo poštovanje, posebice poštivanje prava na zakonito postupanje, sudjelovanje u postupku i razumijevanje postupanja, pravo na uvažavanje privatnosti i obiteljskog života te pravo na integritet i dostojanstvo.

Osnova koja mora biti zadovoljena kako bi se krenulo u daljnje prilagođavanje pravosuđa djeci jesu temeljna načela koja čine dio prakse Europskog suda za ljudska prava i na kojima mora počivati svaki pravosudni sustav

1. Sudjelovanje djeteta

Djeca se trebaju smatrati punopravnim nositeljima prava te ih se treba ovlastiti da koriste svoja prava sukladno sposobnosti pojedinog djeteta za formiranje vlastitog mišljenja te sukladno okolnostima slučaja. To znači da djeca moraju biti informirana o svojim pravima i  imati prikladne načine pristupa pravosuđu, odnosno mora se poštivati pravo djece da ih se konzultira i sasluša u postupcima u koje su uključena ili koji na njih utječu.

2. Najbolji interesi djeteta

Iako pravosuđe ima u svojim rukama ovlast i odgovornost za donošenje konačne odluke, trebao bi se uložiti veći napor, od strane države, u uspostavljanju multidisciplinarnih pristupa s ciljem procjene najboljih interesa djece u postupcima u koje su uključena. Osim toga, u procjeni najboljih interesa djece uključene u postupak ili one na koju postupak utječe, ne smije izostati primjerena procjena mišljenja i stajališta djece, poštivanje prava na dostojanstvo, slobodu i jednako postupanje, kao i psihološka i fizička dobrobit te pravni, socijalni i ekonomski interesi djece.

3. Dostojanstvo djeteta

Dostojanstvo djece podrazumijeva postupanje prema djeci s osobitom pažnjom, osjetljivošću, pravednošću i uvažavanjem njihovog psihičkog i fizičkog integriteta tijekom cijelog postupka, istovremeno pazeći na njihovu osobnu situaciju, dobrobit i specifične potrebe djece.

4. Zaštita od diskriminacije

Zaštita od diskriminacije podrazumijeva ostvarivanje prava djeteta bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi. Posebna pomoć i prava osigurati će se ranjivoj djeci, poput djece migranata, izbjeglica i djece koja traže azil, djece bez pratnje, djece s posebnim potrebama, beskućnicima, djece Roma i djece u institucijama sustava.

5. Vladavina prava

Vladavina prava uključuje elemente postupanja u skladu sa zakonima i drugim važnim propisima, pretpostavku nevinosti, pravo na pravni savjet, pristup sudu, pošteno suđenje te pravo na žalbu. Vladavina prava djeci bi se trebala jamčiti kao i odraslima bez iznimke te se ne smije minimizirati niti uskraćivati pod izlikom najboljeg interesa djeteta.

Smjernice Odbora ministara Vijeća Europe – smjernice za prilagođavanje pravosuđa djeci!

Kako bi države članice EU lakše prilagodile pravosudni sustav djeci, Vijeće Europe osmislilo je smjernice koje predstavljaju praktičan alat kako bi se što lakše ostvarilo poštivanje svih prava djece koja su iz bilo kojeg razloga i u bilo kojem svojstvu u kontaktu sa sudskim procesom. Smjernice su pripremljene kako bi predstavljale praktičan alat u prilagodbi pravosudnog sustava specifičnim pravima, interesima i potrebama djece, odnosno kako bi pružile podršku vladama i stručnjacima pri osiguravanju učinkovitog pristupa djece pravosuđu i odgovarajućem tretmanu u pravnim postupcima. Iz navedenog se može iščitati njihov osnovni cilj, a to je osigurati da se prava djece tijekom sudskih postupaka poštuju u cijelosti vodeći pritom računa o djetetovoj razini zrelosti i  razumijevanju te o okolnostima slučaja.

Smjernice obuhvaćaju područja:

1. Informiranje, zastupanje i sudjelovanje

Djeca bi trebala biti informirana o svojim pravima, imati slobodan pristup odvjetniku, imati mogućnost izražavanja mišljenja i objašnjenja onih odluka koje na njih utječu na njima razumljiv način.

2. Zaštita privatnosti

Potrebno je zaštititi privatnost djeteta, posebice od medija, što znači da nitko ne smije objaviti ime, sliku ili osobne podatke djeteta ili njegove obitelji u tiskanim medijima ili na Internetu te da samo određene osobe mogu prisustvovati djetetovom saslušanju na sudu ili u drugom službenom okruženju. Kad god se djecu saslušava ili kada ona svjedoče, to bi uvijek, kad je to moguće, trebalo zabilježiti kamerom, a trebali bi biti nazočni samo oni koji su uključeni u postupak, uz uvjet da dijete ne ometaju u svjedočenju.

3. Sigurnost

Djecu je potrebno zaštititi od svih povreda, a ukoliko ih se povrijedi (zastrašivanje, sekundarna viktimizacija…), važno ih je zaštititi. Potrebno je provjeriti sve osobe koje rade s djecom kako bi se osiguralo da im neće nanijeti štetu, a posebne mjere opreza trebale bi se primjenjivati kad je optuženi počinitelj roditelj, član obitelji ili drugi skrbnik.

4. Edukacija stručnjaka

Svi stručnjaci koji rade s djecom i koji imaju izravan kontakt s njom, trebali bi proći neophodno stručno osposobljavanje o pravima i potrebama djece različitih dobnih skupina i o postupcima prilagođenim djeci, kao i biti osposobljeni za komunikaciju s djecom u svakoj dobnoj skupini i stupnju razvoja, kao i s djecom u situacijama kada su posebno ranjiva.

5. Multidisciplinarni pristup

Stručne osobe koje rade s djecom moraju raditi zajedno u najboljem interesu djeteta u svrhu čega bi trebalo poticati usku suradnju između različitih stručnjaka radi postizanja sveobuhvatnog razumijevanja djeteta i procjene djetetove pravne, psihološke, socijalne, emocionalne, fizičke i kognitivne situacije. Osim toga, potrebno je uspostaviti zajednički okvir procjene za sve stručnjake koji rade s djecom poput odvjetnika, socijalnih radnika, psihologa, liječnika, policije, medijatora i službenika useljeničkih ureda.

6. Lišenje slobode

Svaki oblik lišenja djeteta slobode trebala bi biti mjera krajnjeg izbora te na najkraći mogući period vremena i to ne bi nikada smjelo biti iz migracijskih razloga. Ukoliko je dijete lišeno slobode, ono mora uživati sva ostala prava koja se na njega odnose, osobito ona vezana uz kontakt s obitelji i prijateljima, pravo na obrazovanje, usavršavanje ili religiju te pristup sportskim aktivnostima i aktivnostima slobodnog vremena. Dijete je također, potrebno pripremiti za povratak kući.

 

Prilagodba pravosudnog sustava mora započeti i prije nego dijete bude uključeno u sudski proces!

 I prije nego djeca dospiju u kontakt sa sudskim procesom, potrebno je dijete pripremiti i informirati o tome što će se dogoditi tijekom sudskog procesa. Pritom je potrebno da se dijete  u detalje obavijesti o mogućnostima pristupa sudskom procesu te o alternativama izvan sudskog okruženja (medijacija, alternativni načini rješavanja sukoba..), ali jednako tako i o njihovim posljedicama. Osobito se vansudske alternative predlažu kada su u pitanju obiteljski sporovi. Ono što je bitno za navedene alternative je da same stranke aktivno sudjeluju u tom postupku, kao i djeca zbog čega se postignuti dogovori bolje poštuju. Dijete bi uvijek trebalo dobiti adekvatne pravne savjete i svu drugu pomoć kako bi odlučilo o najprikladnijoj alternativi sudskom procesu (pri tome bi se trebalo uzeti u obzir njihovo mišljenje).

Osim toga, dob djeteta za sudjelovanje u sudskom procesu ne bi trebala biti preniska. Ona je različita određena u zemljama Europske Unije, ali Europska mreža pravobranitelja za djecu zagovara da se dob djece treba podići na 18 godina te se preporuča razvoj inovativnih sustava koji će se baviti svim maloljetnim počiniteljima i koji će biti prvenstveno usmjereni na njihovu edukaciju, reintegraciju i rehabilitaciju.

Policija bi također, trebala primjenjivati navedene smjernice. Ukoliko dolazi u kontakt s djetetom, prije samog procesa trebala bi uzeti u obzir njihovu dob i zrelost, kao i ostale potrebe djece s fizičkim i mentalnim invaliditetom ili djece koja imaju teškoća u komunikaciji. Države članice trebale bi na prijestupe maloljetnika reagirati proporcionalno okolnostima, težini djela, dobi, smanjenoj odgovornosti te potrebama djeteta i društva.

Ukoliko se dogodi da je dijete pritvoreno, trebalo bi biti informirano o razlozima pritvaranja na način i jezikom prikladnim za njegovu dob i razinu razumijevanja, a mora mu se omogućiti pristup odvjetniku i/ili roditelju, odnosno osobi u koju imaju povjerenja. Osim toga, djetetu se u pritvoru moraju osigurati uvjeti koji su sigurni i koji ogovaraju njegovim potrebama te se ne smije zadržavati zajedno s odraslima u pritvoru. Dok je u pritvoru, policija od djeteta ne bi trebala tražiti bilo kakvu izjavu niti potpisivanje bilo kakvog dokumenta u vezi s djelom za koje je osumnjičeno bez nazočnosti odvjetnika ili osobe u koju ima povjerenja, kako bi mu pomogla.