Stres

Objavljeno: 07.03.2012

Stres je stanje koje nastaje kada smo suočeni s događajima koje smatramo prijetećima za vlastitu dobrobit ili kada smo u situacijama koje od nas traže ulaganje posebnog napora kako bi udovoljili zahtjevima koji su nam postavljeni. Dakle, sve ono što prepoznajemo kao neposrednu opasnost, povredu, gubitak, prijetnju ili izazov, u nama automatski izaziva jak emocionalni doživljaj nakon kojega slijedi prirodna reakcija našega organizma.

 

U stanju stresa luči se velika količina hormona adrenalina neposredno u krvotok, uslijed čega, primjerice, dolazi do povećavanja brzine i jačine otkucaja srca, povišenja krvnog tlaka, porasta temperature tijela, porasta mišićnoga tonusa te ubrzavanja procesa disanja. Iako je izlučivanje adrenalina u mnogim, posebno opasnim i kriznim situacijama, korisno jer omogućava ispravno reagiranje i očuvanje fizičkoga ili psihičkog integriteta čovjeka, dugotrajna i intenzivna izloženost stresu može imati izuzetno negativan učinak.

 

Najčešći simptomi:

Emocionalni:

 

U ponašanju:

 

U mišljenju:

 

Fiziološki:

 

 

Nezadovoljstvo

Apatija

Razdražljivost

Umor

Depresija

Usamljenost

 

Sklonost nesrećama

Alkohol, pušenje, lijekovi

Promjena apetita

Problemi sa  spavanjem

Ubrzan govor

Svadljivost

Nesposobnost donošenja odluka

Prebrzo donošenje odluka

Slaba koncentracija

Preosjetljivost na kritike

Zaboravljivost

Visoki tlak

Probavni problemi

Osip

Napetost u stomaku

Znojni dlanovi

Hladne ruke

Plitko disanje

Lupanje srca

Glavobolja

 

Pokušajte izbjeći posljedice stresa

Postanite svjesni upozoravajućih simptoma nagomilanog stresa te potom preispitajte svoj život, reorganizirajte ga i bolje ga kontrolirajte sami, ili, još bolje, uz pomoć stručnjaka.

Važno je imati na umu da se stvari mijenjaju. Ako ste u početku nezadovoljni svojim životom studenta, nemojte odustati. Svakim novim danom stvari u nepoznatom studentskom životu postajat će sve poznatijima i bliskijima. Mnoge promjene su u vašoj kontroli i sposobnost prilagođavanja promjenama pruža veliku mogućnost stjecanja sposobnosti za suočavanje sa stresom.

 

Pripremite se za stresni doživljaj i učinite ga predvidljivim na način da ga što više razjasnite, napravite plan suočavanja s izvorom stresa, uvježbate ili smanjite njegovu važnost; Unaprijedite međuljudske odnose na način da što više budete s onima koje volite; Zauzmite se za sebe jačajući svoju samosvijest i samopouzdanje pr. vježbanje kako reći „ne“ mirne savjesti; Svakodnevno izdvojite neko vrijeme, barem pola sata, za sebe čineći ono što vas opušta pr. šetnja, odmaranje u tišini, uz muziku i sl; Zdrava prehrana; Također je poželjno baviti se nekom fizičkom aktivnošću koja nam pomaže u oslobađanju nakupljene negativne energije tijekom dana, pogotovo i nakon dugotrajnog sjedenja uz knjigu. Razgradite stres fizičkom aktivnošću koja, bez sumnje, predstavlja jedan od najboljih načina sprječavanja i kontrole stresa. Za dobar početak već i 30 minuta svakodnevne večernje šetnje ili deset minuta uspinjanja stepenicama čine čuda. Naravno, za razgrađivanje stresa najuputnije je tri ili više puta tjedno trčati, brzo hodati, voziti bicikl, plivati ili planinariti.

Na ova i mnoga slična pitanja pokušavamo naći odgovore zajedno sa studentima koji se jave u naše savjetovalište:

„Nisi sam“

SD Stjepan Radić, Glavna zgrada na katu, lijevo iznad kino dvorane

Ponedjeljkom i četvrtkom 17 – 21 sati, uz prethodni telefonski dogovor na telefon: 099 694 56 72 ili student@hrabritelefon.hr 

 

stres

 

Ne dopustite da vas vaše godine studiranja “ometu”. Prepoznajte situacije koje mogu uzrokovati stres, razvijte učinkovite načine rješavanja stresa i tražite pomoć ako vam bude potrebna.